Problemi s vidom i korekcija

Kada ne postoji problem s vidom, slike objekta formiraju se na mrežnici. Jasan vid koji ne zahtjeva korekciju zove se emetropija. To podrazumjeva dobru oštrinu vida i normalna vidna polja.

Najčešći problemi

Termin ametropija odnosi se na uvjete kada se slika ne formira u ispravnom obliku na mrežnici. Ametropija je zamagljen vid koji zahtjeva optičku korekciju. Postoje tri vrste problema s vidom:

• miopija
• hiperopija
• astigmatizam

Prezbiopija je nezaobilazna pojava nakon 40. Zbog prirodnog starenja očna leća prestaje biti fleksibilna što rezultira zamagljenim vidom na blizu.

Problemi navedeni gore su uobičajeni iako postoje i drugi kao što su ambliopija, strabizam i slab vid.

Kako problemi s vidom mogu biti korigirani?

Za savršen vid, korekcija nam pomaže da imamo jasan vid na mrežnici. Najčešći način korekcije vida podrazumjeva korektivne naočalne leće. One uključuju materijal leće, optičku površinu i doradu na površini leće.

 

Prezbiopija

Prezbiopija nije nedostatak vašeg vida nego prirodna promjena vida koja se događa svima. Tijekom vremena očna leća gubi sposobnost da se izboči i fokusira. Efekt ove promjene generalno se može osjetiti oko 40. Kao loše podešena kamera, oko više ne može korektno fokusirati predmete. Za prezbiope emetrope (osobe koje nemaju problem s vidom na daljinu) ili prezbiope ametrope koji su korigirani za vid na daljinu problem se pojavljuje s vidom na blizu.

 

Riješenja za prezbiope

Varilux progresivne leće su optimalno riješenje za problem s prezbiopijom. Varilux leće dizajnirane su kako bi vratile jasan i točan vid na svim udaljenostima, bez stalnog mijenjanja naočala. Gornji dio leća služi za gledanje na faljinu, centralni dio služi za vid na srednjoj udalljenosti i donji dio za vid na blizu.

Kratkovidnost i dalekovidnost – razlike!

Mnogi imaju poteškoća sa razumijevanjem razlike između kratkovidnosti i dalekovidnosti, i što zapravo te razlike znače kad je u pitanju vid. S obzirom da su kratkovidnost i dalekovidnost dva različita pojma, imaju i drugačije karakteristike.

Kratkovidnost je poznata pod terminom miopija, dok se dalekovidnost naziva hipermetropija. Glavna razlika ovih stanja je ta, da kod miopije, tj. kratkovidnosti, oko prima slike te ih fokusira ispred mrežnice umjesto direktno na mrežnici. U hipermetropiji, slike su fokusirane iza mrežnice, umjesto na njoj.

Kratkovidnost i dalekovidnost: Kako ove pogreške oka utječu na vid?

Ukoliko imate miopiju, tj. kratkovidnost, objekti koji su vam bliže su jasniji i izoštreniji dok su udaljeniji objekti mutni. Primjećujete li da se naprežete kad gledate u prometne znakove, TV ili sliku koja visi na zidu sobe? Možda imate poteškoća kada čitate sa školske ploče ili s ekrana vašeg računala na poslu? Kratkovidnost je genetski nasljedna i najčešće se prvi simptomi javljaju u djetinjstvu ili tinejdžerskim godinama. Tendencija rasta dioptrije je obično prisutna do 20-te godine, kada se polagano počinje stabilizirati.

Ukoliko imate hipermetropiju, tj. dalekovidnost, naći ćete se u situaciji kada ćete knjigu koju čitate udaljavati od sebe da bi pročitali tekst. Čitanje etiketa i printova na lijekovima će vam predstavljati problem i primijetiti ćete da vam je lakše pročitati plakate koji su udaljeniji. S obzirom na to da je dalekovidnost najčešće uvjetovana činjenicom da je oko prekratko, djeca često prerastu blage oblike dalekovidnosti kada se njihove oči razviju do veličine očiju odrasle osobe.

dalekovidnost i kratkovidnost

Oba stanja mogu biti stresna i utjecati na vaš život, od posla, škole, sigurne vožnje, pa čak do kvalitete života općenito. Bez ispravljanja vida, bilo kratkovidnosti ili dalekovidnosti, osjećati ćete glavobolje i/ili naprezanje očiju. Također, ukoliko zanemarite ispravljanje vida uz pomoć dioptrijskih naočala ili kontaktnih leća, postoji značajna mogućnost da će se vaše stanje samo pogoršavati.

Ako ste primijetili neke od ovih problema, posjetite svog specijalista za vid i obavite temeljit pregled vida.

Kratkovidnost i dalekovidnost: Kako poboljšati vid?

Oba stanja se mogu ispraviti nošenjem naočala s dioptrijom, kontaktnim lećama, a često i LASIK operacijom vida.

Kratkovidnost, odnosno dalekovidnost ne određuje kakve ćete naočale nositi ili možete li nositi kontaktne leće. Odabir je na vama, dokle god imate odobrenje vašeg specijalista za vid.

Kada određujete koje naočale odabrati ili se još dvoumite između leća i naočala, oslonite se na svoj način života. Jeste li aktivni u sportskim aktivnostima? Osjećate li se ugodnije s naočalama ili pak lećama? Mislite li da će naočale imati utjecaja na vašu pojavu u društvu? Ukoliko vaš specijalist za vid odobri oba izbora, odluka je tada u potpunosti na vama.

Zbog čega smo kratkovidni?

Ukoliko se kratkovidnost pojavljuje u jednog ili oba roditelja, velika je mogućnost da će i njihova djeca biti kratkovidna, ali na pojavu kratkovidnosti utječu i drugi faktori.

Iako je još uvijek nepoznat točan uzrok kratkovidnosti, postoje dva faktora koja su uvelike zaslužna za razvoj tog poremećaja:

Nasljednost
Pretjerano naprezanje očiju
Mnogobrojni su dokazi koji ukazuju na genetsko nasljeđivanje kratkovidnosti ili sklonost razvoju tog poremećaja. Činjenica je da ukoliko se kratkovidnost pojavljuje kod roditelja, velika je mogućnost da će i njihova djeca biti kratkovidna.

Iako sklonost razvoju tog poremećaja vida može biti nasljedna, na sam razvoj utječe način na koji osoba koristi svoje oči i svoj vid.

Pojedinci, koji većinu svog vremena provode čitajući, radeći za računalom ili obavljajući neki drugi posao koji zahtijeva intenzivno korištenje vida na blizinu, su također izloženi razvoju kratkovidnosti.

Pojava miopije (kratkovidnosti) je također moguća kao posljedica okolišnih čimbenika ili nekih drugih zdravstvenih problema:

Kod nekih ljudi se pojavljuje zamagljen vid samo u noćnim uvjetima. Ova tzv. “noćna miopija” je vjerojatno uzrokovana manjom količinom svjetla koja otežava oku izoštravanje slike ili povećanom raširenošću zjenica u uvjetima s manje svjetla, koja omogućava perifernim, ne-izoštrenim zrakama svjetla da prodru u oko.
Ljudi koji učestalo rade posao koji zahtjeva vid na blizinu mogu iskusiti lažnu kratkovidnost ili pseudomiopiju. Zamućen vid je tada uzrokovan prekomjernim korištenjem vida i očnog mehanizma za fokusiranje slike. Neposredno nakon dugog perioda rada tokom kojeg je konstantno korišten vid na blizinu, oči su u nemogućnosti ponovno izoštriti sliku u daljini. Ovi simptomi su najčešće privremeni i jasan vid se javlja nakon odmaranja očiju. Međutim, konstantno pretjerano naprezanje očiju s vremenom može dovesti do trajnog poremećaja i smanjenja vida na daljinu.
Simptomi miopije mogu ukazivati na promjene u vrijednostima šećera u krvi kod ljudi koji pate od dijabetesa i mogu biti rani pokazatelji nastajanja mrene na oku.

Što uzrokuje astigmatizam?

Astigmatizam je vrlo česta dioptrijska pogreška oka koja se u većini slučajeva vrlo uspješno korigira dioptrijskim naočalama, kontaktnim lećama ili refraktivnom kirurgijom. Astigmatizam može biti prisutan na dva različita dijela oka, na rožnici i na očnoj leći.

Astigmatizam rožnice

Rožnica je bistar (proziran) sloj tkiva koji prekriva prednji dio oka. Osim što prenosi i fokusira svjetlo u oko, ona štiti oko od infekcija i oštećenja. Rožnica mora imati savršenu krivulju kako bi pravilno prelamala svjetlo koje ulazi u oko.

Ako rožnica nije savršeno zakrivljena – ako je jedna polovica plosnatija ili strmija od druge polovice – svjetlo koje pada na nju neće se prelamati kako treba, te će mrežnica u pozadini oka primati nepotpunu sliku. Osoba će imati zamućen vid na tom oku – astigmatizam.

Ljudi sa astigmatizmom obično imaju duguljasto oblikovanu (ovalno – oblikovanu), a ne savršeno sfernu rožnicu. Ping pong loptica je savršeno sferna dok je lopta za ragbi ili američki nogomet dugoljastog oblika. Ako je krivulja rožnice duguljasta, svjetlosne zrake će se fokusirati na dvije točke na mrežnici, a ne samo na jednu.

Stručnjaci nisu sigurni zašto se neki ljudi rađaju sa rožnicom koja nema savršenu krivulju. Neka istraživanja indiciraju da je rizik od razvoja astigmatizma veći ako jedno ili oba roditelja također imaju astigmatizam. Veći postotak preuranjeno rođene djece kao i nedonoščadi, u usporedbi sa drugom djecom, ima astigmatizam.

Određene vrste operacija ili ozljede oka koje uzrokuju ožiljke na rožnici mogu uzrokovati astigmatizam. Keratokonus, degenerativni poremećaj oka kod kojeg se rožnica postepeno stanjuje i mijenja u koničan oblik, također uzrokuje astigmatizam.

 

Lećni astigmatizam

Problem je sličan kao i kod astigmatizma rožnice no smješten je u očnoj leći, a ne u rožnici. Očna leća ima varijacije u svojoj zakrivljenosti umjesto da ima savršenu krivulju, i to uzrokuje da slike dođu do pozadine oka (mrežnice) u nesavršenom stanju. Većina pacijenata sa lećnim astigmatizmom ima normalno oblikovanu rožnicu. Nedostatak je samo u zakrivljenosti očne leće.

Kod ljudi sa dijabetesom lećni astigmatizam se razvije zbog visoke razine šećera u krvi koja može izazvati promjene oblika leće. Proces se obično razvija sporo i bude zamijećen kada pacijent počne liječiti dijabetes. Kada je dijabetes pod kontrolom lijekova, a razina šećera se vrati u normalne razine i sama leća se također vrati u normalno stanje – mnogi pacijenti će zamijetiti hipermetropiju (dalekovidnost). Preporučljivo je da pacijenti koji krenu sa liječenjem dijabetesa pričekaju barem jedan mjesec da se leća umiri prije nego krenu sa mjerenjem dioptrije za naočale.

Koji su simptomi astigmatizma?

Mutan ili iskrivljen vid na sve udaljenosti
Fotofobija – osjetljivost na svjetlo
Glavobolje
Pretjerano škiljenje
Osoba konstantno zatvara oči
Naprezanje očiju – dešava se češće kada se oko mora fokusirati na dulje periode, kao primjerice na čitanje sa papira ili monitora računala
 Kontaktne leće za astigmatizam

Važnost redovnog testiranja očiju

Astigmatizam je vrlo uobičajen – stručnjaci kažu da je većina nas rođena sa određenim stupnjem astigmatizma. Većina djece koja su rođena sa astigmatizmom neće ni shvatiti da ga imaju sve dok ne testiraju oči. Čitanje i koncentriranje u školi može biti pod negativnim utjecajem ako djetetu nije dijagnosticiran astigmatizam. Dakle, redovni pregledi očiju su važni.

Liječnici preporučuju sveobuhvatno testiranje očiju za djecu u trećoj godini života; nakon toga svake godine sve dok ne navrše 16 godina. Odrasli bi trebali obavljati preglede očiju svake dvije godine, a nakon navršenih 40, kontrole je preporučljivo obavljati jednom godišnje.

 Diplopija: uzrok i prevencija

Diplopija ili dvoslika je simptom, koji bi se trebao shvatiti ozbiljno. Neki uzroci diplopije su zanemarivi, dok je u nekim slučajevima potrebna hitna liječnička pomoć.

Što uzrokuje diplopiju?

U procesu stvaranja jasne slike sudjeluje nekoliko očnih medija:

Rožnica je prednji prozirni dio oka koji fokusira većinu dolazne svjetlosti.
Očna leća je smještena iza zjenice. Također služi za fokusiranje svjetla koje dopire do mrežnice oka.
Očni mišići rotiraju oči u odgovarajući položaj.
Očni živac prenosi vizualne informacije od oka do mozga.
Mozak je mjesto gdje se obrađuju vizualne informacije.
Ukoliko dođe do poremećaja jednog od navedenih očnih medija može nastati diplopija (dvoslika). Kada je riječ o diplopiji valja utvrditi točan uzrok i ustanoviti zbog kojeg dijela oka se stvara dvoslika.

Diplopija uzrokovana promjenama na rožnici

Kada je riječ o oštećenju rožnice u većini slučajeva dolazi do dvoslike u jednom oku. Prekrivanje oštećenog oka otklanja simptome diplopije. Abnormalna površina rožnice narušava dolazeće svjetlo uzrokujući diplopiju.

diplopija, dvoslika, dupla slikaNajčešći uzroci su:

Infekcije rožnice, kao što je npr. herpes zoster.
Kornealni ožiljci koji mogu utjecati
na građu rožnice, te stvarati nejednake vizualne slike.
Suhoća rožnice koja može stvoriti dvosliku.
Diplopija uzrokovana promjenama očne leće

Katarakta (očna mrena) je najčešći problem očne leće koji uzrokuje diplopiju. Ukoliko je očna mrena prisutna u oba oka slika će biti iskrivljena. Katarakta se liječi operativnim zahvatom. Saznate više o uklanjanju katarakte u članku: Operacija katarakte

Diplopija uzrokovana promjenama na očnim mišićima

Ukoliko je očni mišić u jednom oku oslabljen, oštećeno oko ne može funkcionirati kao zdravo, stoga dolazi do stvaranja dvoslike.

Najčešći uzroci su:

Miastenia gravis – autoimuna bolest u kojoj nervno-mišićna spojnica djeluje abnormalno, te dolazi do mišićne slabosti. Prvi simptomi su obično dvoslike ili spušteni očni kapci.
Gravesova bolest – bolest štitne žlijezde, koja utječe na očne mišiće. Gravesova bolest obično uzrokuje vertikalnu diplopiju.
Diplopija uzrokovana promjenama očnih živaca

Nekoliko različitih stanja mogu oštetiti živce koji kontroliraju očne mišiće, te vode k diplopiji:

Multipla skleroza može utjecati na živce u određenom dijelu mozga ili leđne moždine. Ukoliko su oštećeni živci koji kontroliraju oči dolazi do dvoslike.
Guillain-Barreov sindrom je autoimuna bolest perifernog živčanog sustava, koja uzrokuje progresivnu slabost. Ponekad se prvi simptomi pojavljuju na očima, uzrokujući dvoslike.
Nekontrolirani dijabetes može izazvati oštećenje očnog živca, uzrokujući oslabljenje očiju i dvoslike.
Diplopija uzrokovana promjenama na mozgu

Živci koji kontroliraju oči direktno su spojeni s mozgom. Nadalje se vizualna obrada odvija unutar mozga. Najčešći uzroci diplopije su povezani s mozgom. Oni uključuju:

Moždani udar
Aneurizme (ograničena proširenja krvnih sudova)
Povišeni tlak unutar mozga uzrokovan traumom, krvarenjem ili infekcijom
Tumore mozga
Migrene (glavobolje)
Simptomi diplopije (dvoslike)

Do stvaranja diplopije može doći bez ikakvih dodatnih simptoma. Ovisno o uzroku, dodatni simptomi mogu biti prisutni uz diplopiju, kao što su:
diplopija, dvoslika

Bol pri pokretanju jednog ili oba oka
“Lijeno oko”
Bol u području očiju ili u području obrva
Glavobolja
Mučnina
Slabost u očima
Spušteni očni kapci
Kako se diplopija dijagnosticira?

Vaš će liječnik najvjerojatnije koristiti više metoda za dijagnosticiranje uzroka diplopije. Krvni testovi, fizički ispit, a možda i pretrage kao što su kompjutorska tomografija ili magnetska rezonanca.

Ipak, jedan od najučinkovitijih alata u dijagnosticiranju diplopije su informacije koje možete pružiti liječniku.

Liječenje diplopije

Kod liječenja diplopije (dvoslike) najvažniji korak je ustanoviti i liječiti uzrok. U nekim slučajevima kao što su Miastenia gravis, Gravesova bolest ili nekontrolirani dijabetes, diplopija se može ukloniti liječenjem navednih stanja.

U nekim slučajevima prekrivanje jednog oka ili specijalne naočale sa prizmama mogu smanjiti simptome diplopije. 

koordinacija ociju, loša koordinacija očiju

Koordinacija očiju je sposobnost desnog i lijevog oka izvršavati različite pokrete zajedno. Desno oko stvara malo drugačiju sliku od lijevog, a ​​mozak uz pomoć procesa koji se naziva fuzija, miješa ove dvije slike u jednu i stvara trodimenzionalnu sliku. Dobra koordinacija omogućava odgovarajuće usklađivanje očiju.

Koordinacija očiju je vještina s kojom nismo rođeni, riječ je o vještini koja se mora razvijati. Do pogoršane koordinacije očiju dolazi zbog nepotpunog razvoja vidne oštrine ili nedovoljno razvijene sposobnosti kontroliranja očnih mišića. Iako rijetko, ozljeda ili bolest mogu također uzrokovati lošu koordinaciju očiju.

Budući da su slike desnog i lijevog oka gotovo iste, osoba obično podsvjesno vrši dodatni napor na lošijem oku (oko s nerazvijenom sposobnošću kontroliranja očnih mišića) kako bi održala pravilno poravnanje očima. U težim slučajevima, mišići ne mogu prilagoditi oči tako da slika bude ista, te često dolazi do dvoslike. Budući da mozak pokušava izbjeći dvosliku, s vremenom ignorira sliku jednog oka. Zbog neaktivnosti oka dolazi do slabljenja oka i smanjenja vidne oštrine. Jednom riječju dolazi do ambliopije, stanje poznato kao lijeno oko.

losa koordinacija očiju, poremećaji u koordinaciji očiju, koordinacija očnih mišićaZnakovi i simptomi koji upućuju na lošu koordinaciju očiju su:

dvoslike
glavobolja
umor očiju i tijela
razdražljivost
vrtoglavica
teškoće u čitanju
teškoće u koncentraciji
Znakovi i simptomi kod djece koji upućuju na lošu koordinaciju očiju:

pokrivanje jednog oka
preskakanje redova teksta
dijete se izgubi dok čita
lošija sportska sposobnost
izbjegavanje rada na blizinu
Iz razloga što je teško otkriti pogoršanu koordinaciju očiju kod djece, preporuča se prvi odlazak liječniku u dobi od 6 mjeseci, te ponovni odlazak kada dijete navrši 3 godine.

Sveobuhvatan pregled kod liječnika može odrediti stupanj pogoršane koordinacije oka, ukoliko je prisutna. Slabija koordinacija oka često se uspješno rješava s dioptrijskim naočalama i/ili posebnim vježbama za oči. Ponekad se koordinacija očiju poboljša kada se korigiraju postojeća kratkovidnost ili dalekovidnost. U nekim slučajevima, potrebno je izvršiti operaciju oka.

 Kontaktne leće ili naočale?

Ljudi koji imaju probleme sa vidom moraju donijeti važnu odluku: da li nositi kontaktne leće ili naočale. Neke osobe zbog same pomisli da moraju stavljati nešto u oči odabiru naočale. Drugi pak smatraju neudobnim i nepraktičnim nositi nešto na licu. Naočale i kontaktne leće imaju mnoštvo prednosti, ali i pokoji nedostatak, ovisno o potrebama osobe koja ih nosi.

Preciznost

I naočale i kontaktne leće pružaju precizan i čist vid neovisno o tome da li ste dalekovidni ili kratkovidni. Naočale pružaju kristalno čist vid sprijeda, dok periferni vid može bit zamagljen ili blokiran širokim krilcima naočala. Kontaktne leće pružaju prirodniji pravac vida, s obzirom da možete gledati ravno i pomicati oči u svim željenim smjerovima, bez gubitka bistrine pogleda.

Prednosti

Postoje bezbrojni stilovi, veličine, boje i vrste naočala. Neki ljudi sa savršenim vidom nose naočale kako bi poboljšali svoj izgled za određene prigode. Kontaktne leće također nose ljudi bez problema sa vidom iz kozmetičkih razloga, najčešće kako bi promijenili boju očiju. I kontaktne leće postoje u raznim bojama i proizvode ih razni proizvođači kao i dioptrijske naočale.

Nedostatci

I naočale i kontaktne leće imaju svoje nedostatke. Naočale mogu puknuti, saviti se ili ogrebati, ako se s njima ne postupa ispravno. Popravci mogu biti prilično skupi, nekada čak toliko da nemate drugog izbora nego kupiti nove naočale.

Ukoliko nosite kontaktne leće, najvažnije je da ih pravilno čistite, te da se pridržavate uputa svog optometrista ili oftalmologa. U suprotnom, mogu izazvati brojne probleme sa očima.

Održavanje

Uz naočale najčešće dobijete krpicu za čišćenje i futrolu za njihovo spremanje. Kada skidate naočale, uvijek ih spremajte u futrolu kako bi smanjili rizik od puknuća ili ogrebotina.

Za održavanje kontaktnih leća se najčešće koriste “all in one” otopine, koje služe za čišćenje i čuvanje kontaktnih leća u posebnim kutijicama. Otopine pomažu da se sa kontaktnih leća uklone sve bakterije i strana tijela, kako bi omogućile korisniku bistar vid i sigurno korištenje.

 Zašto su očni pregledi toliko važni?

Nekoliko je razloga zašto su očni pregledi važni. Glavni razlog je što su oči naš prozor u svijet. Ukoliko dobro ne vidimo, to može otežati naš razvoj kao pojedinca, osobni i profesionalni.

Kao što priroda nalaže, neki nedostaci se mogu pokazati fatalnima; dovesti do nečeg tragičnog kao što je automobilska nesreća ili banalnog kao što je neprepoznavanje nekog tko nam je važan. Stoga, tko bi sve trebao otići na pregled očiju? Obično su na prvom mjestu djeca. Zabrinuti roditelji ne žele da im djeca pate od glavobolje, jer se muče sa čitanjem ili se ne mogu baviti svim aktivnostima kojima se ostala djeca bave, zbog njihova prirodna nedostatka.

A što je sa odraslima? Očima, kao i svakom drugom organu, dođe trenutak kada počinju slabije funkcionirati. Ne vjerujete? Pokušajte pojesti nešto što ste jeli kada ste imali dvadeset godina. Sada biste sigurno dobili žgaravicu.

Ista stvar se događa i sa vašim očima. Koristite se njima svaki sat, svaki dan u godini i to desetljećima. Nije ni čudo što oči gube svoje sposobnosti. Upravo je zbog toga potrebno redovito odlaziti na kontrole vida.

Naočale za vid ili kontaktne leće

Kao što možemo primijetiti, značajan broj ljudi mora povremeno nositi dioptrijske naočale i ići na preglede očiju. To nije pitanje godina starosti. Danas možda nemate veliku dioptriju, ali u godinu dana se stvari mogu drastično promijeniti. Nemojte čekati na pregled dok ne bude prekasno.

 Daltonizam – poremećaj prepoznavanja boja

Daltonizam nije oblik sljepoće već poremećaj prepoznavanja boja. Osobe koje pate od tog poremećaja imaju poteškoća sa prepoznavanjem određenih boja poput plave, žute, crvene ili zelene.

Daltonizam (ili točnije poremećaj prepoznavanja boja) je nasljedno stanje koje češće pogađa muški nego ženski spol. Sa problemima raspoznavanja boja susreće se otprilike 8% muškaraca i manje od 1% žena.

Problem prepoznavanja crvene i zelene boje je najčešći oblik daltonizma. Rjeđi slučaj je nasljeđivanje nesposobnosti prepoznavanja plavih i žutih nijansa boje. Takav poremećaj pogađa u istom broju i muškarce i žene.

Simptomi i znakovi daltonizma

Ne možete točno odrediti koja je boja plava, žuta, zelena ili crvena? Ljudi vam govore da to nije ta boja za koju vi mislite da je? Ako vam se to događa, znači da ste iskusili prve znakove poremećaja prepoznavanja boja.

Suprotno uvriježenom mišljenju, rijetko se događa da osoba koja je „slijepa na boje“ vidi samo nijanse sive boje. Većina ljudi koje se smatra „slijepima na boje“ zapravo vide boje, ali im se određene boje čine blijedima i lako ih zamijene sa drugim bojama, ovisno o tipu poremećaja prepoznavanja boja.

Ako ste primijetili da imate problema sa raspoznavanjem boja, a prije ste mogli normalno vidjeti cijeli spektar boja, svakako morate posjetiti liječnika. Iznenadni ili postepeni gubitak sposobnosti prepoznavanja boja može biti indikator mnogih drugih zdravstvenih problema, poput mrene na oku.

Testom za otkrivanje i kvalifikaciju daltonizma možete utvrditi kakvu vrstu poremećaja prepoznavanja boja imate.

Što uzrokuje daltonizam?

neprepoznavanje boja, daltonizam simptomiDaltonizam nastupa kada stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici ne mogu pravilno reagirati
na varijacije valnih duljina svjetlosti koje nam omogućuju da vidimo cijeli niz boja.

Fotoreceptori u mrežnici se nazivaju štapići i čunjići. Štapići su uvijek brojniji (u ljudskoj mrežnici se nalazi oko 100 milijuna štapića) i osjetljiviji su na svjetlost od čunjića, ali nemaju mogućnost prepoznavanja boja.

U ljudskoj mrežnici se nalazi 6-7 milijuna čunjića koji su odgovorni za naše viđenje boja. Ti su fotoreceptori koncentrirani u središnjem dijelu mrežnice koji se zove makula. U središtu makule nalazi se fovea, točka (promjera 0,3 mm) s najvećom koncentracijom čunjića u mrežnici i koja je odgovorna za naše jasno prepoznavanje boja.

Genetski naslijeđeni oblici daltonizma se često vežu uz manjak određenih tipova čunjića ili potpuni izostanak tih čunjića.

Osim genetskih predispozicija, uzroci poremećaja prepoznavanja boja mogu biti:

Očna mrena. Zamućenje prirodnih očnih leća koje uzrokuje očna mrena (katarakta) može pogoršati viđenje boja i učiniti da se boje čine blijedima. Nasreću, operacija katarakte može obnoviti jasan vid boja tako da se prirodne zamućene leće zamijene sa umjetnim intraokularnim lećama.
Parkinsonova bolest. Pošto je Parkinsonova bolest neurološki poremećaj, živčane stanice osjetljive na svjetlost u mrežnici, gdje se odvija proces vida, mogu biti oštećene ili ne mogu funkcionirati na pravilan način.
Tiagabin za epilepsiju. Za antiepileptik poznat kao tiagabin se pokazalo da smanjuje sposobnost prepoznavanja boja kod oko 41% osoba koje uzimaju taj lijek, ali bez dugoročnih posljedica.
Leberova nasljedna optička neuropatija. Prevladava kod muškaraca. Može se pojaviti i kod osoba koje nemaju nikakve druge simptome osim određenog stupnja poremećaja prepoznavanja boja. Nemogućnost prepoznavanja crvene i zelene boje je glavni simptom spomenute neuropatije.
Daltonizam se može pojaviti i kada proces starenja ošteti stanice mrežnice. Ozljeda ili oštećivanje dijela mozga koji je zadužen za proces vida također može uzrokovati poremećaje prepoznavanja boja.

Liječenje daltonizma

Trenutno ne postoji lijek za daltonizam. Ali postoji nekoliko opcija koje bi vam mogle pomoći da se bolje snađete u svijetu boja.

Većina ljudi se prilagodi poremećaju prepoznavanja boja bez prevelikih muka. Ipak, postoje neke profesije poput grafičkog dizajna i zanimanja u kojima morate raditi sa električnim žicama u boji, gdje je vrlo važno da dobro raspoznajete boje.

Ako postanete svjesni svog poremećaja prepoznavanja boja u ranijoj dobi, moći ćete odabrati jednu od karijera koja toliko ne ovisi o sposobnosti prepoznavanja cijelog spektra boja.

Rana dijagnoza poremećaja prepoznavanja boja također može spriječiti probleme sa učenjem tijekom školskih godina, osobito zato što se većina radnih materijala temelji na prepoznavanju boja. Ukoliko vaše dijete ima poremećaj prepoznavanja boja, svakako o tome razgovarajte sa učiteljem/icom svog djeteta kako bi mu se prilagodio nastavni program i način prezentacije gradiva.

Postoje načini na koji si možete pomoći u svakodnevnom životu sa daltonizmom. Možete si npr. posložiti i označiti odjeću oznakom koje je boje kako biste izbjegli neusklađenost boja odjevnih predmeta (zamolite pomoć prijatelja ili članova obitelji). Drugi savjet je da zapamtite određene stvari po njihovom redoslijedu. Primjer je semafor gdje se crveno svjetlo nalazi na vrhu a zeleno na dnu semafora.

Zamolite svog optometrista ili oftamologa za dodatne savjete ukoliko imate problema sa raspoznavanjem boja ili ako ste primijetili da vam dijete ima slične poteškoće.